Od 2024. godine u svijetu postoji 195 zemalja prema državama članicama Ujedinjenih naroda (UN). Međutim, koncept “države” nije uvijek jednostavan i postoji nekoliko čimbenika koje treba uzeti u obzir pri određivanju broja zemalja na globalnoj razini.
- Države članice Ujedinjenih naroda: Ujedinjeni narodi su međunarodna organizacija osnovana 1945. za promicanje mira, sigurnosti i suradnje među narodima. Od siječnja 2022. u Ujedinjenim narodima su 193 države članice. Ove države članice su suverene zemlje koje je službeno priznala međunarodna zajednica i primljene su u Opću skupštinu UN-a.
- Države promatrači i države nečlanice: Uz 193 države članice UN-a, postoje dvije države promatrači sa statusom nečlanice u UN-u: Sveta Stolica (Vatikan) i Država Palestina. Iako ti subjekti imaju ograničeno sudjelovanje u aktivnostima UN-a, međunarodna zajednica ih priznaje kao zasebne političke subjekte.
- De facto i de jure države: Razlika između de facto i de jure država ključna je kada se razmatra broj zemalja u svijetu. De jure države su one koje su pravno priznate kao neovisni suvereni entiteti prema međunarodnom pravu. De facto države, s druge strane, mogu kontrolirati teritorij i imati funkcionalnu vladu, ali nemaju široko međunarodno priznanje. Primjeri de facto država uključuju Somaliland, Transnistriju i Sjeverni Cipar.
- Priznanje od strane drugih država: Priznanje neke zemlje od strane drugih država igra značajnu ulogu u određivanju njezina statusa suverenog entiteta. Dok su neke zemlje univerzalno priznate od strane međunarodne zajednice, druge se mogu suočiti s izazovima u dobivanju priznanja zbog političkih sporova, teritorijalnih sukoba ili drugih čimbenika. Priznavanje države od strane drugih zemalja može varirati, što dovodi do različitih perspektiva o njenom legitimitetu kao neovisne nacije.
- Kolonijalni teritoriji i ovisnosti: neki teritoriji klasificiraju se kao kolonije, prekomorska područja ili ovisnosti drugih zemalja, a ne kao neovisne suverene države. Ti teritoriji mogu imati različite stupnjeve autonomije i samouprave, ali su u konačnici podložni vlasti druge države. Primjeri uključuju Puerto Rico (teritorij Sjedinjenih Država) i Francusku Gvajanu (prekomorski departman Francuske).
- Mikronacije i nepriznati entiteti: Mikronacije su samoproglašeni entiteti koji tvrde da imaju suverenitet nad određenim teritorijem, često bez općeg priznanja međunarodne zajednice. Dok neke mikronacije postoje kao društveni eksperimenti ili kreativni projekti, druge ističu istinske zahtjeve za neovisnošću. Međutim, većina mikronacija nije priznata od etabliranih država i međunarodnih organizacija.
- Promjene međunarodnih granica i političkih entiteta: Broj zemalja u svijetu nije statičan i može se mijenjati tijekom vremena zbog čimbenika kao što su teritorijalni sporovi, secesionistički pokreti i geopolitički razvoj. Nove zemlje mogu nastati kroz procese kao što su dekolonizacija, pokreti za neovisnost ili diplomatsko priznanje od strane drugih država. Suprotno tome, zemlje se mogu spojiti, raspustiti ili doživjeti promjene u političkom statusu.
Popis zemalja po abecednom redu
A – B – C – D – E – F – G – H – I – J – K – L – M – N – O – P – Q – R – S – T – U – V – W – X – Y – Z
Zemlje u Aziji: 49
Azija, najveći kontinent na Zemlji, sastoji se od 49 zemalja, od golemog prostranstva Rusije na sjeveru do malene otočne države Maldivi u Indijskom oceanu. Rusija, sa svojim prostranim teritorijem koji obuhvaća Europu i Aziju, nosi titulu najveće zemlje na svijetu, pokrivajući otprilike 17 milijuna četvornih kilometara. S druge strane spektra, Maldivi, arhipelag koji se sastoji od više od 1000 koraljnih otoka, jedna je od najmanjih zemalja ne samo u Aziji nego i na globalnoj razini. Unatoč razlikama u veličini, obje nacije doprinose bogatoj raznolikosti i složenosti azijskog kontinenta.
- Zemlje istočne Azije
- Zemlje Bliskog istoka
- Zemlje srednje Azije
- Zemlje Južne Azije
- Zapadnoazijske zemlje
- Zemlje jugoistočne Azije
Zemlje u Africi: 54
Afrika, drugi po veličini kontinent, sastoji se od 54 priznate zemlje, koje predstavljaju mozaik kultura, jezika i krajolika. Nigerija, koja se nalazi u zapadnoj Africi, nosi titulu najmnogoljudnije zemlje na kontinentu i sedme najmnogoljudnije zemlje na svijetu, s površinom od približno 923.768 četvornih kilometara. Nasuprot tome, Sejšeli, arhipelaška nacija u Indijskom oceanu uz istočnu obalu Afrike, najmanja su afrička država, i po površini i po broju stanovnika. Unatoč razlikama u veličini, svaka afrička nacija jedinstveno doprinosi bogatoj tapiseriji povijesti, kulture i prirodne raznolikosti ovog kontinenta.
- Zemlje srednje Afrike
- Zemlje istočne Afrike
- Zemlje Sjeverne Afrike
- Zemlje Južne Afrike
- Zapadnoafričke zemlje
Zemlje u Europi: 44
Europa, drugi najmanji kontinent, dom je 44 priznate zemlje, a svaka pridonosi njezinoj bogatoj kulturnoj tapiseriji i povijesnom nasljeđu. Rusija, smještena na raskrižju Europe i Azije, drži se odlike najveće zemlje ne samo u Europi nego iu svijetu, prostirući se na preko 17 milijuna četvornih kilometara. S druge strane spektra, Vatikan, neovisni grad-država smješten u Rimu, Italija, najmanja je suverena država u Europi i svijetu, prostirući se na samo 0,49 četvornih kilometara. Unatoč razlikama u veličini, svaka europska država igra značajnu ulogu u oblikovanju raznolikog identiteta kontinenta.
- Zemlje srednje Europe
- Zemlje zapadne Europe
- Zemlje istočne Europe
- Zemlje Sjeverne Europe
- Zemlje Južne Europe
- Zemlje Europske unije
Zemlje u Oceaniji: 14
Oceanija, regija koja obuhvaća tisuće otoka diljem Tihog oceana, sastoji se od 14 zemalja, od kojih svaka ima svoju jedinstvenu kulturu, zemljopis i povijest. Australija, najveća država u Oceaniji i šesta najveća država na svijetu po ukupnoj površini, dominira kontinentom sa svojim ogromnim kopnenim prostranstvima i raznolikim ekosustavima. S druge strane, Nauru, sićušna otočna država smještena sjeveroistočno od Australije, nosi titulu najmanje zemlje u Oceaniji, kako u pogledu kopnene površine tako iu pogledu stanovništva. Unatoč razlikama u veličini, svaka država Oceanije pridonosi bogatom kulturnom naslijeđu i ekološkoj raznolikosti regije, oblikujući njezin kolektivni identitet.
Zemlje u Sjevernoj Americi: 23
Sjeverna Amerika, treći po veličini kontinent, sastoji se od 23 zemlje i teritorija, od kojih svaka pridonosi raznolikom kulturnom krajoliku i gospodarskoj vitalnosti. Kanada, najveća država u Sjevernoj Americi i druga najveća na svijetu po površini, obuhvaća ogromnu divljinu, živahne gradove i multikulturalno društvo. Nasuprot tome, Saint Kitts i Nevis, mala otočna država smještena u Karipskom moru, nosi titulu najmanje suverene države u Sjevernoj Americi, kako u pogledu kopnene površine tako iu pogledu stanovništva. Unatoč razlikama u veličini, svaka sjevernoamerička država igra značajnu ulogu u dinamičnom identitetu i globalnom utjecaju kontinenta.
Zemlje Južne Amerike: 12
Južna Amerika, četvrti po veličini kontinent, sastoji se od 12 zemalja, od kojih svaka ima svoju posebnu kulturu, zemljopis i povijest. Brazil, najveća država u Južnoj i Latinskoj Americi, prostire se na preko 8,5 milijuna četvornih kilometara i može se pohvaliti raznolikim krajolicima od amazonske prašume do užurbanih gradova Sao Paula i Rio de Janeira. Surinam, koji se nalazi na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike, najmanja je neovisna država na kontinentu, prostire se na približno 163.820 četvornih kilometara. Unatoč razlikama u veličini, svaka južnoamerička nacija doprinosi živopisnom kulturnom mozaiku i prirodnoj ljepoti kontinenta, oblikujući njegov identitet.